• Koliko kompanija u BiH i u regionu je do sada certificirano po halal-standardu i iz kojih oblasti su te kompanije najčešće?
- Agencija za certificiranje halal-kvalitete do sada je halal-certificirala 86 kompanija: BiH 62 kompanije, Srbija 23 i Crna Gora jedna kompanija. Agencija je certificirala vodeće brendove u BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Najveći broj halal-certificiranih kompanija dolazi iz oblasti industrije mesa, konditorske i mliječne industrije, prerade voća i povrća... U posljednje vrijeme sve više je izražen interes za certificiranje ugostiteljsko-turističkih objekata. Agencija je do sada okončala certificiranje 8 objekata.
• Koliko privrednici shvataju važnost halal-certificiranja, a koliko je to građanima/kupcima važno prilikom kupovine nekog proizvoda?
- Kako ste već sugerirali svojim pitanjem, halal-certificiranje je pozicija na kojoj se susreću i preko koje komuniciraju proizvođači i potrošači. Proizvođači certificiranjem potvrđuju da ispunjavaju zahtjeve ili očekivanja kupaca, a kupci im uzvraćaju svojom lojalnošću i izborom njihovih proizvoda.
Kontrola
S pozicije industrije pretpostavke su jednostavne. Globalno, halal-tržište je jedno od najbrže rastućih u svijetu, a bh. halal-tržište je najznačajnije u regionu jugoistočne Evrope. Shodno tome, najznačajnije kompanije iz BiH i regiona primjenjuju zahtjeve halala u proizvodnji. Često smo u prilici da u razgovoru sa predstavnicima kompanija saznamo da su odluku o uvođenju halala bazirali na konkretnom zahtjevu kupaca da proizvodi budu halal-certificirani. Ponekad to bude rezultat konkurentnog statusa na regionalnom tržištu ili zahtjev stranog kupca. S druge strane, u prilici smo da kroz otvorene linije komuniciranja pratimo interese i zahtjeve konzumenata za halal-status pojedinih proizvoda. Na temelju podataka o korištenju naše mobilne aplikacije za provjeru halal-proizvoda, možemo konstatovati da u BiH i regionu vlada veliki interes za halal. Više od 72.000 korisnika aplikacije konkretna su potvrda ove tvrdnje.
• S obzirom na to da djelujete na području BiH, Srbije i Crne Gore, možete li uporediti interes kompanija iz Srbije i Crne Gore za halal-certificiranje, u odnosu na one iz BiH?
- Halal je po svojim temeljnim karakteristikama bezvremenski i nadnacionalan. Koncept certificiranja koji je osmišljen u BiH je univerzalan, zakonski adaptibilan i tehnološki kompatibilan. Naredni korak je implementacija koja može biti manje ili više uspješna u pojedinim područjima. Kako ste već primijetili, Agencija, osim BiH, djeluje na području Srbije, Crne Gore, Slovenije i Kosova, gdje direktno ili putem svojih ureda, a u saradnji sa islamskim zajednicama, pruža usluge halal-certificiranja na tim područjima. Koliko će biti razvijena pojedina nacionalna halal-industrija, zavisi od niza faktora od kojih možemo izdvojiti opći nivo razvijenosti ekonomije, informiranost industrije o trendovima u svijetu, brzinu uočavanja poslovnih prilika, njihovog prihvatanja i primjene i tako dalje. Konačni učinci halal-industrije iz ugla promatrača mogu varirati u odnosu na nivo informacija i izvore informiranja, kvalitet medijske promocije i slično. BiH sigurno ima najrazvijeniju halal-industriju.
• Šta nakon što neki proizvod dobije halal-certifikat, koliko često se poslije vrše kontrole da li se poštuju pravila?
- U toku godine, najavljenim i nenajavljenim auditima, te analizama halal-proizvoda, Agencija vrši kontrolu i praćenje da li kompanija ispunjava odredbe i zahtjeve halal-standarda BAS 1049:2010. Audit halal-kvalitete je sistematsko i nezavisno ispitivanje ili provjera s ciljem da se utvrdi da li su aktivnosti i rezultati koji se odnose na halal-kvalitetu u skladu sa utvrđenim odredbama i zahtjevima halal-standarda BAS 1049:2010, da li su te odredbe prikladne za postizanje postavljenih ciljeva, te da li su one stvarno provedene. U laboratorijama na Institutu za genetičko inžinjerstvo i Veterinarskom fakultetu Sarajevo testirano je 70 vrsta proizvoda i urađeno je 98 laboratorijskih analiza prošle godine. Već punih pet godina Agencija koristi brze testere za analizu nedozvoljenih sastojaka u sirovinama, poluproizvodima, proizvodima i jelima. Analize se vrše na prisustvo alkohola, svinjskih proteina, svinjskih masnoća i GMO. Do sada je urađeno preko 400 analiza brzim testerima, a samo ove godine urađeno je 50. Ovim analizama Agencija dodatno provjerava halal-proizvode kako bi se otklonile bilo kakve sumnje u njihovu ispravnost.
• Šta ukoliko neka kompanija prekrši pravila, koja je kazna i može li se povjerenje koje je imala vratiti?
- Ukoliko neka certificirana kompanija prekrši zahtjeve halal-standarda, dolazi do oduzimanja i suspenzije halal-certifikata, uz obavještavanje javnosti. Agencija ima na raspolaganju i niz zakonskih mjera koje se odnose na izricanje određenih sankcija, od kojih je prva suspenzija i oduzimanje certifikata, a potom zakonsko gonjenje.
Odredbe
Za kompaniju bi to bila vrlo neugodna situacija jer smo uvjereni da bi to značilo gubljenje pozicije na tržištu uz vrlo neizvjesne mogućnosti oporavka. Ovakvo ubjeđenje temeljimo na određenim primjerima kompanija čiji su pokušaji manipuliranja, obmane javnosti i konzumenata, značili kraj poslovanja ili potpuno i nepovratno gubljenje tržišta. Slobodan sam kazati da su naši konzumenti vrlo tolerantni, vjeruju deklaraciji, pa čak i usmenoj tvrdnji. Međutim, kada se otkrije manipulacija ili obmana, tada često nema mogućnosti za popravni.
• Koje su norme/standardi koji moraju biti ispunjeni da bi se dobio ovaj certifikat?
- Polazna tačka za svaki razgovor sa industrijom o halalu je primjena odredbi koje su sadržane u halal-standardu BAS 1049:2010. U temelju halala nalaze se zahtjevi koji se odnose na jasno porijeklo i potpunu čistoću, pogodnost za upotrebu i zdravstvenu ispravnost svakog proizvoda. Kako bi se kompanijama olakšala primjena ovih normi prilikom halal-certificiranja prihvataju se i priznaju sva dobra rješenja koja proističu iz primjene zakonskih propisa i drugih međunarodnih standarda, prvenstveno ISO 22000, dobre higijenske i proizvođačke prakse i slično.
• Da li su ljudi svjesni da halal-proizvod nije važan samo za muslimane nego da je to ustvari znak da je neki proizvod zdrav i ispravan?
- Halal zabranjuje GMO, kloniranje, upotrebu hormona rasta, te zahtijeva uspostavljanje strogog nadzora nad upotrebom veterinarskih lijekova, herbicida, pesticida i fungicida. Zahvaljujući ovakvom pristupu, te općenito pozitivnoj percepciji, halal je postao sinonim za zdravu hranu. Također, ono što je dozvoljeno u halalu dozvoljeno je za konzumiranje i pripadnicima drugih konfesija. Rezultat svih ovih faktora je da nemuslimani predstavljaju dvije trećine konzumenata halal-proizvoda u Evropi.
(Oslobođenje broj 24997, 27. juni 2016. godine, Biznis strana 14 /Minela Pamuk).