Jedemo li halal ribu?

Jedemo li halal ribu?

Iako mislimo da je svaka riba halal, novi načini uzgoja ribe omogućavaju brzi napredak ribe uz korištenje nedozvoljenih, haram sastojaka. Kako bi izbjegli konzumaciju crvenog mesa, u čije porijeklo sumnjaju, mnogi muslimani naručuju ribu u restoranima ili kupuju u ribarnicama vjerujući da je svaka riba halal. Nažalost, sve je veći broj riba u restoranima i ribarnicama koje su muslimanima zabranjene iz razloga što proizvođači uzgajaju ribe hranom na bazi svinjske krvne plazme.

Obratiti pažnju prilikom kupovine ribe

U Agenciji za certificiranje halal kvalitete objasnili su da je ovaj trend prisutan i u BiH, kako kod domaćih proizvođača tako i kod uvozne ribe. „Prilikom kupovine ribe veoma je bitno da provjerimo da li je riba ulovljena ili je iz uzgoja. Ako je ulovljena ona ima halal status, ali ako je iz uzgoja onda može da bude sporna, jer u velikom broju slučajeva ribnjaci koriste hranu za ribe na bazi svinjske krvne plazme. Neka ribogojilišta koriste hranu za ribe koja je na bazi svinjske krvne plazme i takva riba nije halal. Upravo zbog toga moramo povesti računa o tome gdje kupujemo ribu i provjeriti porijeklo ribe te čime je hranjena. Nekoliko evropskih zemalja je zabranilo ishranu riba hranom na bazi svinjske krvne plazme iz ekoloških razloga. Upotrebom takve hrane dolazi do pojačanog razvoja bakterija i 'cvjetanja' algi što negativno utiče na biodiverzitet“, kazao nam je Valdet Peštalić iz Agencije za halal certificiranje.

Jedino ribogojilište u BiH s halal certifikatom
Agencija za certificiranje halal kvalitete nam je saopćila da se različita riba uvozi u BiH. Kada je riječ o ribogojilištima, u BiH je trenutno samo jedno ribogojilište omogućilo proizvodnju po halal standardima, odnosno ribogojilište zadruge „Ikra“, koje pored ribnjaka svoju ribu nudi i u restoranu „Izvor“ u Travniku i ribarnici „Izvor“ na Dobrinji u Sarajevu. Ribogojilište Ikra je najveći proizvođač pastrmke na prostoru Srednje Bosne – oko 160 tona konzumne ribe godišnje – s proizvodnim kapacitetima u mjestu Mehurići pored Travnika, ribogojilištu Okasnica u Bugojnu i ribogojilištu Bistrica na planini Vranici kod Gornjeg Vakufa.

„Što se tiče proizvodnje, jedan od osnovnih razloga zašto smo se opredijelili za halal certifikat jeste činjenica da našu ribu uzgajamo ribljom hranom bez svinjske komponente te smo željeli da u tom smislu ne postoje nejasnoće kod kupaca prilikom konzumiranja iste, a pored toga, naravno, ovim potvrđujemo da ispunjavamo sve ostale standarde za uzgoj i proizvodnju, od uvjeta za rad do pakovanja i distribuiranja ribe“, kazali su iz ribogojilišta Ikra u Travniku. Bilo im je važno da se steknu uvjeti i za halal certifikat u restoranu „Izvor“.
„Halal certifikatom našim gostima potvrđujemo da pored toga što nudimo halal hranu i ambijent, tu su uključeni i drugi segmenti poput higijene, pripreme hrane, nabavke robe itd. Time postajemo sedmi restoran u BiH koji ispunjava navedene standarde“, kazali su. Halal certifikat pokriva proizvodnju i uzgoj potočne i kalifornijske pastrmke u okviru zadruge Ikra i ugostiteljstvo u restoranu Izvor.

Valdet Peštalić iz Agencije nam je objasnio kako postoje određeni slučajevi kada se narušava status halala dozvoljene hrane, kao što je u slučaju ribe. Tako je zabranjena uginula riba od opasnih bolesti, spomenuta riba koja je u ribogojilištima hranjena hranom na bazi svinjske krvne plazme, ali i proizvodi od ribe, poput konzervirane ribe ili kavijara koji u sebi sadrže nedozvoljene sastojke: svinjski želatin, E 120 - karminsku crvenu boju porijeklom od insekata, te ukoliko se riba priprema na svinjskoj masnoći ili ako se priprema u posudama i na radnim površinama na kojima se pripremala nehalal hrana. Također, iako se Kur'anom dozvoljava hrana iz mora, ipak su zabranjene sve otrovne i opasne vodene životinje koje su štetne za zdravlje.

(Pripremio: Elvedin Subašić)